Topics
Countries
Serbia News
Would you like to access news/blog content published by sources located in Serbia?
Code example
If you'd like to make a REST call, then make a following POST request:
Endpoint /api/v1/article/getArticles
Request body
{
"sourceLocationUri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Serbia",
"resultType": "articles",
"apiKey": "API_KEY"
}
If you'd like instead to do a GET request then call:
/api/v1/article/getArticles?sourceLocationUri=http%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FSerbia&resultType=articles&apiKey=API_KEY
Example of JSON response
Below is an example JSON object that you would receive as the result of the request. You can retrieve also additional properties such as concepts, categories, source details, etc. by specifying additional parameters in the request as described on the documentation page.
{
"articles": {
"results": [
{
"uri": "9393298686",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:42:42",
"dateTime": "2026-07-13T22:42:42Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:42:26Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/region/crna-gora/10048015/krivicne-prijave-podgorica-kradja-motocikla-prikrivanje",
"title": "PROCESUIRANO PETORO, MEĐU NJIMA I DVA MALOLETNIKA: Zbog krađe motocikla i prikrivanja krivičnog dela u Crnoj Gori",
"body": "Policija je u Podgorici podnela krivične prijave protiv pet osoba, među kojima su dva maloletnika, zbog sumnje da su učestvovali u krađi motocikla i njegovom prikrivanju. Ukradeni motocikl je pronađen, oduzet i vraćen vlasniku.\n\nPolicija je podnela krivične prijave protiv pet osoba, među njima dva maloletnika zbog sumnje na krađu motocikla i prikrivanje tog krivičnog dela.\n\nPolicijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odeljenja bezbednosti Podgorica, u saradnji sa službenicima Odeljenja bezbednosti Budva, a po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, podneli su krivične prijave protiv pet osoba, od kojih su dve maloletne.\n\nPo nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, krivična prijava podneta je protiv maloletnika starog 17 godina, višestrukog povratnika u vršenju krivičnih dela, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično delo krađa.\n\n\"On se sumnjiči da je 17. oktobra 2025. godine, na štetu fizičkog lica iz Budve, ukrao motocikl marke \"Kymco\". Krivična prijava protiv ovog lica podneta je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, shodno njegovom prebivalištu. Takođe, po nalogu postupajućeg državnog tužioca podnete su krivične prijave i protiv jednog maloletnog lica starog 17 godina, zatim protiv M.I. (22), R.S. (37) i Ć.A. (62), zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično delo prikrivanje na teritoriji opštine Podgorica. Ove osobe su, kako se sumnja, znajući da predmetni motocikl potiče iz krivičnog dela krađa, koristile isti, a potom ga međusobno prodavale. Motocikl je pronađen i oduzet od Ć.A., nakon čega je, uz izdatu potvrdu, vraćen vlasniku\", navodi policija.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Podgorica",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Podgorica"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Podgorica"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Montenegro"
}
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Montenegro",
"type": "loc",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Montenegro"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Montenegro"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Police",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Police"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Budva",
"type": "loc",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Budva"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Budva"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Montenegro"
}
}
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "news/Politics",
"label": "news/Politics",
"wgt": 61
},
{
"uri": "iptc/crime,_law_and_justice",
"label": "iptc/crime, law and justice",
"wgt": 67
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/2247594/jpeg/1743703976podgorica-crna-gora-policija-fotorina.jpg?ts=2025-07-28T18:23:40",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521678562,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393297224",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:39:48",
"dateTime": "2026-07-13T22:39:48Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:39:24Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/sport/kosarka/10048112/nedz-smit-novi-kosarkas-krke",
"title": "Nedž Smit novi košarkaš Krke",
"body": "Američki košarkaš Nedž Smit novi je igrač Krke, saopštio je danas slovenački tim.\n\nKarijeru je počeo na univerzitetu Kočis, zatim je tri godine nastupao za Bojs stejt, a prvi profesionalni angažman imao je u rumunskom Piteštiju, odakle je prešao u finsku Kataju.\n\nSmit ima 26 godina i igra na pozicijama krilnog centra i centra, a u Novo Mesto dolazi iz slovačke Prievidze.\n\nSa slovačkim timom osvojio je tamošnji Kup, a u FIBA Evrokupu prosečno je postizao 10,2 poena, uz 7,2 skoka i 1,9 blokada po meču.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [
{
"uri": "dejan_ignjatovic@kurir.rs",
"name": "Dejan Ignjatović",
"type": "author",
"isAgency": false
}
],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Novo_Mesto",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Novo Mesto"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Novo Mesto"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Slovenia"
}
}
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "iptc/religion",
"label": "iptc/religion",
"wgt": 68
},
{
"uri": "iptc/politics_and_government/election",
"label": "iptc/politics and government/election",
"wgt": 61
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/2431148/png/878787.jpg?ts=2025-11-21T20:39:58",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521678388,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393294922",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:35:25",
"dateTime": "2026-07-13T22:35:25Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:35:02Z",
"dataType": "news",
"sim": 0.7921568751335144,
"url": "https://www.kurir.rs/planeta/10047921/eu-uvela-sankcije-oficirima-ruske-obavestajne-sluzbe",
"title": "EVROPSKA UNIJA UVELA NOVE SANKCIJE! Na udaru Brisela oficiri ruske obaveštajne službe, otkriveno i zbog čega",
"body": "Evropska unija je uvela sankcije oficirima ruske vojnoobaveštajne službe, hakerima i privatnim kompanijama zbog višegodišnje kampanje sajber špijunaže\n\nNa spisak sankcija EU dodato je devet osoba i četiri entiteta optuženih za veze sa onlajn špijunskom mrežom koju EU smatra odgovornom za sabotažu kritične infrastrukture poput toplana i elektrana od 2010. godine.\n\nEU je usmerila svoje mere na 16. centar ruske Federalne službe bezbednosti. Saopšteno je da FSB \"kontroliše razne grupe za sajber pretnje\" i da je \"sprovodio širok spektar sve ozbiljnijih zlonamernih sajber aktivnosti\".\n\nEvropski savet je u saopštenju naveo da su te akcije \"doprinele naporima Rusije da destabilizuje EU, njene države članice i međunarodne partnere\". Na meti špijunaže i napada bilo je najmanje devet zemalja.\n\nImena pojedinaca i entiteta, među kojima se obično nalaze kompanije, vladine agencije, banke ili druge organizacije, nisu navedena.\n\nFrancuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro rekao je da Francuska namerava da narednih dana pozove ruskog ambasadora, da pruži objašnjenje. On je francuskoj televiziji BFM rekao da je cilj sajber aktivnosti \"prikupljanje informacija ili sabotiranje rada\".\n\nBaro je kao primer naveo sabotažu železničke infrastrukture, dodavši da je to bio slučaj u Poljskoj.\n\nNeke zemlje su optužile Rusijuda koristi sajber napade i propagandu kako bi se mešala u izbore.\n\nU aprilu je Švedskasaopštila u sredu da proruska grupa sa vezama sa ruskim bezbednosnim i obaveštajnim službama stoji iza sajber napada na toplanu prošle godine.\n\nOva objava je usledila nakon upozorenja zvaničnika u Poljskoj, Norveškoj, Danskoj i Letoniji da Rusija napada kritičnu infrastrukturu širom Evrope.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [
{
"uri": "vladan_milosavljevic@kurir.rs",
"name": "Vladan Milosavljević",
"type": "author",
"isAgency": false
}
],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/European_Union",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "European Union"
},
"location": null
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Federal_Security_Service",
"type": "org",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Federal Security Service"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/State_(polity)",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "State (polity)"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Russian_language",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Russian language"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Europe",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Europe"
},
"location": null
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Television",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Television"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Russia",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Russia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Russia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Poland",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Poland"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Poland"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Norway",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Norway"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Norway"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Latvia",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Latvia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Latvia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/France",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "France"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "France"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Denmark",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Denmark"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Denmark"
}
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "news/Politics",
"label": "news/Politics",
"wgt": 75
},
{
"uri": "iptc/politics_and_government/government/national_security/espionage_and_intelligence",
"label": "iptc/politics and government/government/national security/espionage and intelligence",
"wgt": 98
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/1515201/jpeg/shutterstock-1767035417.jpg?ts=2022-04-08T08:02:02",
"eventUri": "srp-230385",
"sentiment": null,
"wgt": 521678125,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393293155",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:32:16",
"dateTime": "2026-07-13T22:32:16Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:30:00Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://informer.rs/planeta/vesti/1131971/nemacka-proizvodnja-ukrajinski-dronovi",
"title": "Hitno! Zakucaće se duboko u Rusiju: Iz Nemačke doleće zver za koju Putin nema rešenje",
"body": "Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova \"Bars\", koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).\n\nBerlin će finansirati prvu fazu projekta, dok je proizvodnja dogovorena u okviru programa \"Proizvodnja sa Ukrajinom\", kojim Kijev izmešta deo vojne industrije u bezbednije evropske države.\n\nSporazum su pripremila ministarstva odbrane dve zemlje, a svi dronovi proizvedeni u početnoj fazi biće predati ukrajinskim snagama. Projekat omogućava Ukrajini da povećava proizvodnju oružja dugog dometa van domašaja redovnih ruskih udara na fabrike i skladišta na njenoj teritoriji.\n\n\"Bars\" može da gađa ciljeve stotinama kilometara od fronta\n\n\"Bars\" je ukrajinski mlazni dron-raketa namenjen napadima na vojne aerodrome, skladišta, komandna mesta, naftna postrojenja i druge ciljeve duboko iza linije fronta.\n\nDostupni podaci o njegovom dometu nisu potpuno usaglašeni. Pojedini ukrajinski izvori navode oko 800 kilometara, dok drugi tvrde da određene verzije mogu da prelete do 1.000 kilometara. Takav domet omogućava napade na veliki deo evropske teritorije Rusije, ali ne znači da dron iz svakog mesta lansiranja može da dosegne Ural.\n\nNemačka strana će u prvoj fazi finansirati proizvodnju, ali zvanična saopštenja koja su do sada objavljena ne potvrđuju nedvosmisleno da će čitav projekat voditi kompanija Dil difens. Ta kompanija se pominje u izveštajima o nemačkom interesovanju za ukrajinsko dalekometno naoružanje, dok detalji o pogonima, količinama i rokovima ostaju poverljivi.\n\n\"Helsing\" već pravi hiljade dronova HX-2 za Ukrajinu\n\nUporedo sa projektom \"Bars\", nemačka odbrambena tehnološka kompanija \"Helsing\" proizvodi udarne dronove HX-2 za Ukrajinu u fabrici na jugu Nemačke.\n\nPrvi pogon kompanije ima početni kapacitet veći od 1.000 dronova mesečno, a \"Helsing\" je ranije objavio narudžbinu za dodatnih 6.000 letelica namenjenih ukrajinskim snagama. Kompanija navodi da Ukrajini već isporučuje nekoliko stotina primeraka mesečno.\n\nFabrika je organizovana tako da proizvodnja može brzo da se proširi i rasporedi na više lokacija. Ideja je da se izbegne zavisnost od jednog velikog pogona, koji bi u slučaju šireg sukoba mogao da postane laka meta.\n\nVeštačka inteligencija traži cilj i kada je veza prekinuta\n\nHX-2 je električni udarni dron mase 12 kilograma, maksimalne brzine oko 220 kilometara na sat i dometa do 100 kilometara. Tvrdnja da njegov domet iznosi 1.000 kilometara nije tačna -- ta udaljenost odnosi se na \"Bars\", a ne na HX-2.\n\nDron koristi ugrađenu veštačku inteligenciju za prepoznavanje i ponovno pronalaženje mete kada izgubi satelitski signal ili vezu sa operaterom. Zbog toga je otporniji na ometanje i sisteme elektronskog ratovanja, ali kompanija naglašava da čovek zadržava kontrolu nad ključnim odlukama.\n\nHX-2 može da napada artiljeriju, oklopna vozila i utvrđene položaje, a više letelica može da bude povezano u koordinisanu grupu preko softverske platforme \"Altra\". Jedan operater tada može da upravlja većim brojem dronova i usmerava ih prema različitim ciljevima.\n\nCena znatno niža od klasičnih raketa\n\nCena jednog drona HX-2 u medijskim izveštajima procenjuje se na približno 17.500 evra, mada \"Helsing\" nije javno objavio jedinstvenu ugovorenu cenu za ukrajinske narudžbine.\n\nNjegova glavna prednost nije domet strateške rakete, već mogućnost masovne proizvodnje i napada velikim brojem relativno jeftinih letelica. Takvi talasi mogu da preopterete protivvazdušnu odbranu i nateraju protivnika da na jeftin dron troši znatno skuplju raketu-presretač.\n\nU Nemačkoj se širi i proizvodnja raketa za \"patriot\"\n\nNemačka paralelno povećava kapacitete za proizvodnju raketa namenjenih sistemima protivvazdušne odbrane \"patriot\". Nemačka, Holandija i Španija ranije su zaključile ugovor vredan 5,1 milijardu evra za proizvodnju do 1.000 raketa PAC-2 u novom evropskom pogonu kompanije MBDA, a početak proizvodnje očekuje se krajem 2026. godine.\n\nOdvojeno se razgovara o evropskom održavanju i mogućoj budućoj proizvodnji naprednijih raketa PAC-3. To još nije isto što i potpuno pokretanje nemačke proizvodnje čitavog sistema \"patriot\" isključivo za Ukrajinu, ali pokazuje da se evropska vojna industrija ubrzano priprema za dugoročnu potražnju.\n\nKombinacija dalekometnog \"Barsa\", masovno proizvedenog HX-2 i novih kapaciteta za rakete protivvazdušne odbrane pokazuje smer nemačko-ukrajinske saradnje: ukrajinska tehnologija i ratno iskustvo spajaju se sa nemačkim novcem, fabrikama i industrijskim lancima, dok se proizvodnja sve više premešta van Ukrajine.",
"source": {
"uri": "informer.rs",
"dataType": "news",
"title": "Informer"
},
"authors": [
{
"uri": "redakcija_planete@informer.rs",
"name": "Redakcija Planete",
"type": "author",
"isAgency": false
}
],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Ukraine",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Ukraine"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Ukraine"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Germany",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Germany"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Germany"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Russia",
"type": "loc",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Russia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Russia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/State_(polity)",
"type": "wiki",
"score": 3,
"label": {
"eng": "State (polity)"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Berlin",
"type": "loc",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Berlin"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Berlin"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Germany"
}
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Velocity",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Velocity"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/German_language",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "German language"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/MBDA",
"type": "org",
"score": 1,
"label": {
"eng": "MBDA"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Technology",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Technology"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Euro",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Euro"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Netherlands",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Netherlands"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Netherlands"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Spain",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Spain"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Spain"
}
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "news/Business",
"label": "news/Business",
"wgt": 60
},
{
"uri": "iptc/politics_and_government",
"label": "iptc/politics and government",
"wgt": 68
},
{
"uri": "iptc/science_and_technology",
"label": "iptc/science and technology",
"wgt": 61
},
{
"uri": "iptc/economy,_business_and_finance/products_and_services",
"label": "iptc/economy, business and finance/products and services",
"wgt": 82
}
],
"image": "https://informer.rs/data/images/2026-06-30/1384891_untitled-8-copy_f.jpg",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677936,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393291826",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:30:03",
"dateTime": "2026-07-13T22:30:03Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:27:00Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.telegraf.rs/vesti/svet/4359475-svajcarska-belezi-rekorde-temperature-probile-granice-i-u-najvisim-delovima-alpa-stizu-zabrane",
"title": "Švajcarska beleži rekorde: Temperature probile granice i u najvišim delovima Alpa, stižu zabrane",
"body": "Visoka temperatura zahvatila je Švajcarsku, uključujući i najviše delove švajcarskih Alpa, gde su merne stanice na nekoliko planinskih lokacija zabeležile nove dnevne temperaturne rekorde, dok lokalne vlasti upozoravaju na povećanu opasnost od šumskih požara.\n\nU švajcarskom kantonu Vale, na nadmorskoj visini od 3.571 metar, temperatura je dostigla osam stepeni Celzijusa, saopštila je švajcarska meteorološka služba MeteoSvis, ističući da je prethodni rekord iznosio 7,8 stepeni i zabeležen je 2009. godine.\n\nNovi temperaturni rekordi zabeleženi su i na planini Sentis u kantonu Apencel Ineroden, na 2.501 metru nadmorske visine, kao i na prevoju Veliki Sveti Bernar u kantonu Vale, prenosi Svis Info.\n\nNa Sentisu je izmereno 16,3 stepena Celzijusa, čime je oboren rekord od 16,2 stepena iz 1949. godine. Na Velikom Svetom Bernaru izmereno je 17,3 stepena, što je premašilo prethodni rekord od 17,1 stepen iz 1869. godine.\n\nNa lokaciji Grimzel hospic u kantonu Bern, na 1.980 metara nadmorske visine, temperatura je dostigla 20 stepeni Celzijusa, što je za 1,7 stepeni više od prethodnog rekorda zabeleženog 2009. godine.\n\nNovi rekord zabeležen je i u kantonu Vo, gde je temperatura dostigla 32,2 stepena Celzijusa.\n\nTemperatura, rekordna za 13. jul, izmerena je i u Altdorfu u kantonu Uri, gde je bilo 29,5 stepeni, u Grehenu u kantonu Vale 26,7 stepeni, Elmu u kantonu Glarus 26,6 stepeni, Davosu u kantonu Graubinden 25,8 stepeni, La Šo de Fondu u kantonu Nojšatel 28 stepeni, Majringenu u kantonu Bern 29,5 stepeni i u gradu Sent Galenu 27,3 stepena Celzijusa.\n\nU velikom delu Švajcarske trenutno postoji visoka opasnost od šumskih požara, zbog čega je u svim kantonima na snazi zabrana paljenja vatre.",
"source": {
"uri": "telegraf.rs",
"dataType": "news",
"title": "Telegraf.rs"
},
"authors": [
{
"uri": "aleksandar_petrovic@telegraf.rs",
"name": "Aleksandar Petrović",
"type": "author",
"isAgency": false
}
],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Switzerland",
"type": "loc",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Switzerland"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Switzerland"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Bern",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Bern"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Bern"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Switzerland"
}
}
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "iptc/sport/competition_discipline",
"label": "iptc/sport/competition discipline",
"wgt": 69
},
{
"uri": "iptc/environment",
"label": "iptc/environment",
"wgt": 74
}
],
"image": "https://xdn.tf.rs/2022/10/30/foto-pixabay-jimbochan-670x447.jpg",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677803,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393290887",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:28:08",
"dateTime": "2026-07-13T22:28:08Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:27:44Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/vesti/politika/10048111/povecanje-penzija-i-plata-sta-vucic-najavljuje",
"title": "\"USKORO ĆETE ČUTI KOLIKO ĆE BITI POVEĆANJE PENZIJA OD DECEMBRA, A PLATA OD JANUARA\" Vučić: Pomoć penzionerima nema veze sa izborima",
"body": "Predsednik Vučić najavio povećanje penzija od decembra i plata od januara, ističući stabilnost ekonomije i brigu o građanima.\n\nPredsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je država do sada bezbroj puta kada je mogla davala podršku i pomoć penzionerima, kao i svim drugim građanima i da će to uvek da čini.\n\n\"Ljudi znaju da ono što mi kažemo nema nikakve veze sa izborima. Uskoro ćete da čujete i koliko će biti povećanje penzija od decembra ove godine, kao i koliko će da bude povećanje plata od januara sledeće godine\", rekao je on novinarima nakon svečane večere u Jelisejskoj palati koju je predsednik Francuske Emanuel Makron priredio u čast šefova država i vlada, na pitanje novinara da prokomentariše izjave da je pomoć za penzionere i punoletne građane vezana za \"posrnuli kreditni rejting\".\n\nVučić je rekao da će ljudi uskoro kada to čuju moći da sagledaju, vide i da izračunaju kolika će im biti primanja, odnosno plate, penzije i socijalna primanja.\n\n\"Kod nas se sve zna unapred. Mi smo suviše ozbiljna zemlja, mi nismo zaboravili da smo živeli u zemlji u kojoj niste znali koliko je dinar danas, a koliko će da bude sutra. Vi danas, 14 godina po prvi put u srpskoj istoriji, znate svakog dana koliki je kurs dinara\", rekao je predsednik.\n\nOn je dodao da su ljudi naučili da imamo stabilnost u našem poreskom sistemu, odnosno da u kompletnom fiskalnom sistemu i da je naš monetarni sistem stabilan.\n\n\"Po prvi put imamo kreditni rejting u istoriji Srbije. Ljudi znaju da je Srbija ekonomski najuspešnija zemlja u regionu, da će najbrže da napreduje u Evropi i to je rezultat koji su građani postigli, a ja sam im na tome zahvalan\", rekao je Vučić.\n\nPrema njegovim rečima, u ovim teškim uslovima mora da se gleda kako da se sačuva bezbednost i sigurnost za građane, ali i kako da ekonomija napreduje i da se pokaže briga prema ljudima.\n\n\"Jedva čekam da se za tri dana vratim u Srbiju, jer ćemo tek sutra da najavimo ono što sledi u sredu i četvrtak, pa kad se vratim za tri dana, da idem u svoj narod i da im pokažem koliko volim ljude i koliko želim da ih slušam\", kazao je Vučić.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/State_(polity)",
"type": "wiki",
"score": 4,
"label": {
"eng": "State (polity)"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Vučić",
"type": "person",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Aleksandar Vučić"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Serbia",
"type": "loc",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Serbia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Serbia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/France",
"type": "loc",
"score": 2,
"label": {
"eng": "France"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "France"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Europe",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Europe"
},
"location": null
}
],
"categories": [
{
"uri": "iptc/politics_and_government",
"label": "iptc/politics and government",
"wgt": 96
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/2604890/jpeg/profimedia-1116364300.jpg?ts=2026-07-13T22:13:34",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677688,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393290055",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:26:29",
"dateTime": "2026-07-13T22:26:29Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:26:08Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/zabava/zivot/9778367/dok-je-radjala-mog-brata-medicinska-sestra-je-mojoj-mami-uradila-nesto-monstruozno",
"title": "Dok je rađala mog brata, medicinska sestra je mojoj mami uradila nešto monstruozno: Niko joj nije verovao",
"body": "Ispod zvanične priče krilo se nešto mnogo teže: istina o medicinskoj grešci i nasilju koje je, po njenim rečima, dovelo do smrti zdravog novorođenčeta - njenog brata Pola\n\n\"Nijedna fotografija mog brata ne postoji. Niko se ne seća kako je izgledao, niti kakva je bila njegova ličnost. Nije bio sa nama dovoljno dugo da ostavi trag u našim životima. Ali njegova kratka životna priča i tragična smrt zauvek su ostale urezane u srce naše majke.\"\n\nOvim rečima počinje potresna ispovest žene koja je decenijama nosila tišinu i bol porodične tragedije, skrivene iza lažnog objašnjenja o \"nesrećnim komplikacijama pri porođaju\". Ispod te zvanične priče krilo se nešto mnogo teže: istina o medicinskoj grešci i nasilju koje je, po njenim rečima, dovelo do smrti zdravog novorođenčeta - njenog brata Pola.\n\nPorođaj pretvoren u horor\n\n\"Godina je bila 1952. Majka je imala 28 godina i nosila svoje drugo dete. Iskustvo s prvim porođajem dalo joj je uvid u to kako bi čitav proces trebalo da izgleda. Međutim, tog dana njen lekar nije mogao odmah da dođe, a ona je ostavljena sama sa nespremnom i prestravljenom medicinskom sestrom.\n\nVikala je na nju: \"Tvoj lekar nije ovde! Ne možeš sada da rodiš!'\", priseća se autorka Tami Parker majčinih reči. Ono što se potom dogodilo, opisuje kao čin nasilja i potpunog nemara: medicinska sestra je silom prekrstila noge porodilje i sela na njih - pokušavajući da fizički spreči izlazak bebe.\n\nKada je lekar konačno stigao, Pol je rođen, ali već je bilo kasno. Preminuo je sedam sati kasnije. Zvanično objašnjenje govorilo je o \"aspiraciji plodove vode\" - tečnosti koja je zapušila pluća, ali smrtni list koji je porodica nedavno dobila, otkriva još jednu, do tada nepoznatu činjenicu: Pol je imao i rupturu jetre.\n\n\"Srce mi se steglo kada sam pročitala tu rečenicu\", piše sestra. \"Još jedan dokaz brutalnosti sestre koja je pokušala da spreči porođaj silom.\"\n\nDuga tišina, krivica i nepravda\n\nNakon tragedije, roditelji su pokušali da prijave slučaj, ali niko im nije verovao. Sestra koja je, kako tvrde, odgovorna za smrt njihovog sina, nastavila je da radi u bolnici. Četiri godine kasnije, ista žena pokušala je da unese ime novorođenog deteta Džonija u knjigu rođenih, na šta je majka burno reagovala, zahtevajući da je udalje iz sobe.\n\nAutorka priznaje da nije znala celu priču sve dok nije bila tinejdžerka. Majka joj je tada, na dan godišnjice Polovog rođenja i smrti, ispričala šta se dogodilo. Bila je to priča puna bola, ali ispričana mirno, gotovo kao da pripoveda o nekoj drugoj osobi, ne o sebi. Otac joj je kasnije potvrdio sve, dodajući da je majka želela da tuži bolnicu, ali da su odustali - nisu imali novca za advokata, a, kako je rekao, \"ništa neće vratiti bebu\"\n\nŽivot u senci gubitka\n\nKroz detinjstvo, Tami je često posmatrala majku kako se bori sa depresijom i besom. Porodične šale o tome da je \"žestoka crvenokosa\" bile su pokušaj da se objasni ono što nisu razumeli - tihi teret traume i nepravde.\n\n\"Sada shvatam: majčina nemogućnost da spreči smrt oba svoja sina, i činjenica da nikada nije dobila pravdu za Pola, bile su izvor njenog bola.\"\n\nSećanje na Pola\n\nNedavno je Tami pronašla Polov izvorni izvod iz matične knjige rođenih, na kojem su bila otisnuta njegova mala stopala, u ljubičastoj boji. Taj trenutak ju je naterao da konačno ispriča priču svoje porodice.\n\n\"Pol je zaslužio da bude više od tihe tajne. Bio je zdrava beba, čiji je život uništen zbog nekompetentnosti i straha. Ne mogu ga vratiti, niti mogu izlečiti majčinu tugu, ali sada sam ispričala njihovu priču.\"\n\n\"Nadam se\", dodaje ona, \"da će ovo svedočenje podstaći dublju raspravu o tome kako tretiramo žene na najranjivijim tačkama njihovog života - kada donose novi život na sve\".",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [
{
"uri": "natasa_todorovic@kurir.rs",
"name": "Nataša Todorović",
"type": "author",
"isAgency": false
},
{
"uri": "kurir_zabava@kurir.rs",
"name": "Kurir Zabava",
"type": "author",
"isAgency": false
}
],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Death",
"type": "wiki",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Death"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Physician",
"type": "wiki",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Physician"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Pula",
"type": "loc",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Pula"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Pula"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Croatia"
}
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Photography",
"type": "wiki",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Photography"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Liver",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Liver"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Family",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Family"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Liquid",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Liquid"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Water",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Water"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Justice",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Justice"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Money",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Money"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Fear",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Fear"
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "iptc/crime,_law_and_justice",
"label": "iptc/crime, law and justice",
"wgt": 65
},
{
"uri": "iptc/society",
"label": "iptc/society",
"wgt": 73
},
{
"uri": "iptc/health",
"label": "iptc/health",
"wgt": 58
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/1898851/jpeg/depresija-shutterstock-1896407527.jpg?ts=2026-07-13T22:07:18",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677589,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393290057",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:26:29",
"dateTime": "2026-07-13T22:26:29Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:26:08Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/10047812/naucnici-u-juznoj-koreji-razvili-kontaktna-sociva-koja-se-sama-popravljaju",
"title": "Revolucija naučnika koja će spasiti milione: Izgrebana sočiva više nećete morati da BACATE, dovoljno je da uradite samo OVO i biće kao nova!",
"body": "Istraživači sa Univerziteta Dankuk u Južnoj Koreji razvili su specijalni hidrogelni materijal koji omogućava mekim kontaktnim sočivima da sama obnove površinska oštećenja i mikroogrebotine\n\nNova tehnologija mogla bi da produži vek trajanja mekih kontaktnih sočiva i smanji rizik po zdravlje očiju. Istraživači sa Univerziteta Dankuk u Južnoj Koreji razvili su specijalni hidrogelni materijal koji može da obnovi površinska oštećenja nakon samo sat vremena izlaganja običnoj ultraljubičastoj (UV) svetlosti.\n\nMeka kontaktna sočiva, koja su danas najčešće u upotrebi, tokom svakodnevnog rukovanja, čišćenja i nošenja neminovno dobijaju veoma sitne ogrebotine. Iako su često nevidljive golim okom, takva mikrooštećenja vremenom mogu da utiču na kvalitet vida, ali i da predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje očiju.\n\nKada su ogrebotine dovoljno velike i uočljive, sočivo mora da se baci i zameni novim. Međutim, naučnici sada smatraju da oštećenje možda ne mora automatski da znači kraj upotrebe jednog sočiva.\n\nHemija koja omogućava \"samopopravku\"\n\nIstraživači Džung Hjun Čoi i Bjung Ki Čo sa Univerziteta Dankuk u Južnoj Koreji razvili su posebna kontaktna sočiva na bazi hidrogelnog materijala koji ima sposobnost samostalnog zarastanja nakon izlaganja UV svetlosti.\n\nU središtu nove tehnologije nalazi se takozvani disulfidni umreživač - mala molekula koja sadrži vezu između dva atoma sumpora. Posebnost ove hemijske veze je u tome što nakon prekida može ponovo da se formira i poveže oštećene delove materijala.\n\n- Ovaj rad opisuje sintezu, mehaničku karakterizaciju i funkcionalnu procenu sistema hidrogelova umreženih disulfidnim vezama, kao i njegovu primenu od laboratorijskih uzoraka do praktičnog oblika kontaktnih sočiva - naveli su istraživači u radu objavljenom u časopisu ACS Applied Polymer Materials.\n\nNaučnici su disulfidni umreživač kombinovali sa metakrilatnim polimerom, materijalom koji formira dugačke molekularne lance. Kada na sočivu nastane ogrebotina, veze između tih polimera se prekidaju, ali UV svetlost pokreće proces njihovog ponovnog povezivanja.\n\nDodat je i drugi polimer kako bi novi hidrogel bio otporniji na ogrebotine i bolje zaštićen od bakterijskog naseljavanja. Novi materijal zatim je testiran u poređenju sa kontrolnim uzorkom napravljenim pomoću standardnog umreživača.\n\n- Kod komercijalnih hidrogelnih kontaktnih sočiva površinske ogrebotine nastale svakodnevnim korišćenjem ili čišćenjem mnogo su češće od potpunih preseka - napisali su istraživači.\n\n- DS-hidrogel je pokazao efikasan oporavak površinskih ogrebotina, dok kontrolni hidrogel, koji nije sadržao disulfidni DS-umreživač, nije pokazao vidljivo zarastanje pod istim uslovima.\n\nObnavljanje gotovo 90 odsto čvrstine materijala\n\nEksperimenti su pokazali da UV svetlost hemijski aktivira sumpor-sumpor veze oko oštećenog područja. Te veze ponovo se formiraju preko mesta gde je materijal napukao i povezuju prekinute polimerne lance.\n\nPrema rezultatima istraživanja, novi materijal uspeo je da povrati oko 90 odsto svoje prvobitne strukturne stabilnosti nakon procesa samopopravke.\n\nPored sposobnosti regeneracije, nova kontaktna sočiva pokazala su i zadržavanje vode uporedivo sa savremenim mekim sočivima, kao i veoma dobru otpornost na ogrebotine. To znači da bi, osim što bi mogla sama da se popravljaju, potencijalno mogla i ređe da se oštećuju.\n\nMogućnost primene postojećih UV uređaja\n\nOvo istraživanje pokazuje da se pristup zasnovan na sumpornim vezama može koristiti za stvaranje izdržljivijih i funkcionalnijih plastičnih materijala.\n\nJedna od mogućih prednosti jeste i to što bi postojeći UV uređaji za čišćenje kontaktnih sočiva u budućnosti mogli da dobiju dodatnu funkciju - ne samo dezinfekciju, već i popravku oštećenja.\n\n- Kombinovana sposobnost samopopravke, dugotrajna otpornost na prljanje i poboljšana otpornost na ogrebotine ukazuju na potencijal ove platforme hidrogelova umreženih disulfidnim vezama za kontaktna sočiva nove generacije - navode autori studije.\n\n- Sveukupno, strategija dizajna materijala predstavljena u ovom radu pruža obećavajući put ka dugotrajnim, otpornim i visokoperformansnim hidrogelnim oftalmološkim uređajima.\n\nIako su materijali sa sposobnošću samopopravke već ranije istraživani, dosadašnji pristupi uglavnom su zahtevali znatno više temperature od sobne. Mogućnost da se popravka pokrene običnom UV svetlošću i opremom koja bi mogla da bude dostupna korisnicima predstavlja značajan korak napred.\n\nZamisliva je budućnost u kojoj bi korisnik jednostavno stavio istrošena ili izgrebana kontaktna sočiva u kućište koje kombinuje čišćenje i popravku, a nakon približno sat vremena dobio sočiva sa gotovo obnovljenim svojstvima.\n\nIpak, do komercijalne primene predstoji još mnogo rada. Neophodna su dodatna bezbednosna testiranja, što je posebno važno kod svakog materijala koji dolazi u direktan kontakt sa okom.\n\nIstraživači podsećaju da tokom nošenja kontaktnih sočiva mikroogrebotine nastale treptanjem ili rutinskim čišćenjem mogu da rasipaju svetlost i izazovu pojavu odsjaja, ali i da stvore mesta za vezivanje proteina i mikroorganizama, čime se narušava zdravlje oka.\n\n- Tokom nošenja kontaktnih sočiva, mikroskopske ogrebotine izazvane treptanjem ili uobičajenim čišćenjem mogu da rasipaju svetlost i izazovu odsjaj, dok istovremeno predstavljaju mesta za prianjanje proteina ili mikroba, što na kraju može ugroziti zdravlje oka - napisali su istraživači i dodali: \"Pored toga, površine hrapave zbog ogrebotina i mikropukotina olakšavaju prianjanje i nagomilavanje proteina, povećavajući nelagodnost korisnika i rizik od infekcije\".\n\nNova generacija kontaktnih sočiva koja se sama popravljaju još nije spremna za tržište, ali istraživanje otvara mogućnost da buduća sočiva budu dugotrajnija, otpornija i bezbednija za svakodnevnu upotrebu.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Lens",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Lens"
},
"location": null
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Ultraviolet",
"type": "wiki",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Ultraviolet"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/South_Korea",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "South Korea"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "South Korea"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Technology",
"type": "wiki",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Technology"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Health",
"type": "wiki",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Health"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Molecule",
"type": "wiki",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Molecule"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/American_Chemical_Society",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "American Chemical Society"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Sulfur",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Sulfur"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Water",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Water"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Microorganism",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Microorganism"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Protein",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Protein"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Temperature",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Temperature"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Infection",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Infection"
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "news/Health",
"label": "news/Health",
"wgt": 77
},
{
"uri": "iptc/politics_and_government",
"label": "iptc/politics and government",
"wgt": 70
},
{
"uri": "iptc/science_and_technology",
"label": "iptc/science and technology",
"wgt": 92
},
{
"uri": "iptc/economy,_business_and_finance/products_and_services",
"label": "iptc/economy, business and finance/products and services",
"wgt": 80
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/2343996/jpeg/kontaktna-sociva-shutterstock_226192345.jpg?ts=2025-08-04T11:40:15",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677589,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393289708",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:26:27",
"dateTime": "2026-07-13T22:26:27Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:22:10Z",
"dataType": "news",
"sim": 0.7921568751335144,
"url": "https://www.radiostoplus.com/sobranje-severne-makedonje-izabralo-nove-ministre-u-vladi-hristijana-mickoskog/",
"title": "Sobranje Severne Makedonje izabralo nove ministre u vladi Hristijana Mickoskog",
"body": "Svih osam ministra koje je predložio premijer Severne Makedonije i lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski u rekonstrukciji na polovini mandata njegove vlade, izabrani su posle celodnevne rasprave sa 69 glasova \"za\" u parlamentu sa 120 mesta, bez ijednog glasa protiv i udržanih i bez prisustva opzicije.\n\nJeton Šasivari iz albanske partije vredi Vredi je izabran je za novog ministra pravde, Borče Serafimovski iz partije \"Znam - za Našu Makedoniju\" za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agon Ferati iz Vredi za ministra za odnosi među zajdnicama, a Sašo Klekovski iz VMRO-DPMNE za ministra zdravlja.\n\nSedat Sulejmani iz Vredi je novi ministar turizna i kulture Severne Makedonije, Đoko Velkovski iz VMRO-DPMNE izabran je za ministra socijalne politike, demografije i mladih a Ivan Stoiljković iz Demokratske partije Srbija u Makedoniji (DPSM), dela koalicije VMRO DPME, za novog ministra lokalne samouprave.\n\nPremijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski je u ekspozeu rekao da rekonstruisanja Vlada donosi novu energiju, novi tempo i još veću odgovornost.\n\nMickoski je istakao da od poslanika ne traži poverenje za pojedince, niti poverenje da jednu poltičku partiju, već da traži poverenje za produžavanje jednog procesa.\n\n\"Procesa u kome je država ponovo stala na noge, u kome smo obnovili temelje, u kome smo pokazali da Makedonija može ponovo da gradi, stvara i pobeđuje. Pred nama je još mnogo posla. Biće izazova, otpora, pokušaja da se svaki uspeh minimizira, a svaki problem predstavi kao poraz\", rekao je premijer Severne Makedonije.\n\nIstakao je da duboko veruje da Severna Makedonija ima snagu da bude uspešna evropska država.\n\n\"Ne zato što će nam neko dati tu budućnost. Već zato što ćemo je zaslužiti. Radovima, znanjem, disciplinom. Poštenim institucijama i jakom ekonomijom\", rekao je Mickoski.\n\nPoslaniici opzicionih partija su ocenili da je rekonstrukcija vlade Hristijama Mickoskog politička, a ne kadrovska i uvertira za prevremene parlamnetarne izbore.\n\nPopodnevni deo sednice beležili su i sukobi između vlade i opozicije, nakon što su poslanici opozicionih partija zahtevali izvinjenje od Ivana Stoilkovića zbog, kako su istakli, uvreda upućenih nekima od njih.\n\nPredsednik parlamenta Afrima Gašija je zbog toga nekoliko put davao pauzu i sazvso koordinaciju šefova poslanilkih grupa kako bi smirio sutuaciju, ali su i nakon toga opzicioni poslanici tražili da prekine sednicu, a nakon što to nije prihvatio poslanici Alijanse za Albance, Demokratske unije za integeaciju (DUI) i Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) su napustili parlament.\n\nU početnom delu sednice su, na predlog premijera, razrešeni dosadašnji ministar pravde Igor Filkov, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Cvetan Tripunovski, zdravlja Azira Aliu, turizma i kulture Zoran Ljutkov, socijalne politike, demografije i mladih Fatmir Limani, lokalne samouprave Zlatko Perinski, ministar bez portfelka Šaban Saliu i minisstar za odnse među zajednica Ivan Stoiljković, koji je kasnije izabran za ministra za loklanu samoupravu.\n\nVlada Hristijana Mickoskog koju čine koalicija njegove VMRO DPMNE \"Tvoja Makedonija\", albanska stranka \"Vredi\" i partija \"Znam - Za našu Makedoniju\" izabrana je 23. juna 2024. godine.\n\nIma 20 ministarstava i tri ministra bez resora, a premijer Mickoskim ima pet zamenika (vlada.mk/mk-MK/vlada/sostav-na-vlada).",
"source": {
"uri": "radiostoplus.com",
"dataType": "news",
"title": "Sto Plus"
},
"authors": [],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Macedonia_(region)",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Macedonia (region)"
},
"location": null
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/VMRO-DPMNE",
"type": "org",
"score": 4,
"label": {
"eng": "VMRO-DPMNE"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Internal_Macedonian_Revolutionary_Organization",
"type": "wiki",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Internal Macedonian Revolutionary Organization"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Government",
"type": "wiki",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Government"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Culture",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Culture"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/State_(polity)",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "State (polity)"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Politics",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Politics"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Health",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Health"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Serbia",
"type": "loc",
"score": 2,
"label": {
"eng": "Serbia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Serbia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Social_Democratic_Union_of_Macedonia",
"type": "org",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Social Democratic Union of Macedonia"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Democratic_Union_for_Integration",
"type": "org",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Democratic Union for Integration"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Institution",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "Institution"
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "iptc/politics_and_government",
"label": "iptc/politics and government",
"wgt": 90
}
],
"image": "https://www.radiostoplus.com/wp-content/uploads/2026/07/1783981331_241267.jpeg",
"eventUri": "srp-230384",
"sentiment": null,
"wgt": 521677587,
"relevance": 1
},
{
"uri": "9393290056",
"lang": "srp",
"isDuplicate": false,
"date": "2026-07-13",
"time": "22:26:27",
"dateTime": "2026-07-13T22:26:27Z",
"dateTimePub": "2026-07-13T22:26:08Z",
"dataType": "news",
"sim": 0,
"url": "https://www.kurir.rs/vesti/politika/10048108/vucic-u-jelisejskoj-palati-srbiji-na-cast-i-ponos",
"title": "\"LEPO JE BILO VEČERAS BITI SRBIN I PREDSEDNIK SRBIJE U JELISEJSKOJ PALATI\" Vučić objavio snimak iz Pariza (VIDEO)",
"body": "Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je svečanoj večeri u Jelisejskoj palati, ističući čast koju je Srbija dobila.\n\nPredsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je snimak dolaska na svečanu večeru u Jelisejsku palatu.\n\n- Bilo je lepo večeras biti i Srbin i građanin Srbije i predsednik Srbije u Jelisejskoj palati - napisao je predsednik.\n\nVučić je izjavio posle svečane večere koju je priredio predsednik Francuske Emanuel Makron u Jelisejskoj palati u čast šefova država i vlada koji će sutra prisustvovati vojnoj paradi povodom Dana pada Bastilje, da je imao puno susreta i razgovora sa stranim zvaničnicima i naglasio da je Srbija jedina zemlja koja je pozvana, a nije članica Evropske unije i NATO niti Koalicije voljnih.\n\nVučić je zahvalio predsedniku Makronu na pozivu koji je dobila naša zemlja da učestvuje na takvom skupu i naglasio da je to velika čast kao i da je dobro što je Srbija tu zastupljena.\n\nIstakao je da je dobro što je Srbija tu zastupljena i da je to za našu malu zemlju velika čast.\n\n- Ja sam prvi predsednik koji je pozvan na ovakvo obeležavanje u istoriji Srbije i zahvalan francuskom predsedniku na tome što nam je ukazao tu čast - rekao je Vučić.",
"source": {
"uri": "kurir.rs",
"dataType": "news",
"title": "kurir.rs"
},
"authors": [],
"concepts": [
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Serbia",
"type": "loc",
"score": 5,
"label": {
"eng": "Serbia"
},
"location": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "Serbia"
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Vučić",
"type": "person",
"score": 4,
"label": {
"eng": "Aleksandar Vučić"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/Paris",
"type": "loc",
"score": 3,
"label": {
"eng": "Paris"
},
"location": {
"type": "place",
"label": {
"eng": "Paris"
},
"country": {
"type": "country",
"label": {
"eng": "France"
}
}
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/State_(polity)",
"type": "wiki",
"score": 2,
"label": {
"eng": "State (polity)"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/French_language",
"type": "wiki",
"score": 1,
"label": {
"eng": "French language"
}
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/European_Union",
"type": "loc",
"score": 1,
"label": {
"eng": "European Union"
},
"location": null
},
{
"uri": "http://en.wikipedia.org/wiki/NATO",
"type": "org",
"score": 1,
"label": {
"eng": "NATO"
}
}
],
"categories": [
{
"uri": "news/Politics",
"label": "news/Politics",
"wgt": 64
},
{
"uri": "iptc/politics_and_government",
"label": "iptc/politics and government",
"wgt": 94
},
{
"uri": "iptc/conflict,_war_and_peace",
"label": "iptc/conflict, war and peace",
"wgt": 67
}
],
"image": "https://static.kurir.rs/Picture/2604887/jpeg/profimedia-1116365376.jpg?ts=2026-07-13T22:09:34",
"eventUri": null,
"sentiment": null,
"wgt": 521677587,
"relevance": 1
}
],
"totalResults": 114039,
"page": 1,
"count": 10,
"pages": 11404
}
}